Građane Srbije očekuje novi udar na kućni budžet, jer će struja od oktobra ove godine poskupeti za najmanje sedam odsto, što je treće povećanje u nizu nakon dva prošlogodišnja od po osam odsto. Međutim, za pojedina domaćinstva, rast računa biće mnogo drastičniji – čak do 30 odsto
Ovaj veći udar preti onima koji se nađu u takozvanoj "crvenoj zoni" potrošnje, s obzirom na to da se planira spuštanje praga za ulazak u tu zonu sa 1.600 na 1.200 kilovat-sati.
Ova mera, koja je prošla "ispod radara", pravdana je potrebom za "podsticanjem energetske efikasnosti i potencijalnim povećanjem prihoda", navodi se u izveštaju srpske strane Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Energetski stručnjak Miloš Zdravković upozorava da će promena zona dovesti do toga da će ljudi mnogo lakše ulaziti u crvenu zonu, što će biti veliki problem za stanovništvo koje nije dovoljno upućeno u praćenje potrošnje.
Kalkulacija poskupljenja: Kako se računi penju na 32.856 dinara?
Da bismo ilustrovali koliki će biti udar, uzećemo primer potrošača koji je do sada trošio 1.600 kilovat-sati mesečno i bio na pragu ulaska u crvenu zonu, plaćajući struju po cenama iz zelene i plave zone. Prema kalkulatoru Elektroprivrede Srbije (EPS), njegov mesečni račun trenutno iznosi 25.171 dinar.
Međutim, ukoliko se prag za crvenu zonu spusti na 1.200 kilovat-sati i uračuna najavljeno poskupljenje od sedam odsto, račun za istu potrošnju od 1.600 kilovat-sati skočiće na čak 32.856 dinara. U ovaj viši rang potrošnje ubuduće će spadati i domaćinstva koja su do sada trošila između 1.200 i 1.600 kilovat-sati mesečno.
Zvanično objašnjenje za poskupljenja je "poboljšanje finansijskog i operativnog položaja Elektrodistribucije Srbije (EDS)". Iako EDS ima pravo da traži povećanje cena, analitičari smatraju da se to nije dogodilo zbog političkog pritiska. Istovremeno, EPS se bori da ostvari minimalne finansijske planove uprkos restrukturiranju koje traje od kraja 2023. godine i ranijim poskupljenjima.
Pad profita EPS-a i uticaj na inflaciju
Iako je električna energija za domaćinstva poskupela za značajnih 34,4 odsto od kraja 2021. godine, kada je havarija u EPS-u izazvala kolaps energetskog sistema i primorala Srbiju na uvoz struje, profit EPS-a je u prošloj godini drastično pao. Dok je 2023. godine preduzeće ostvarilo rekordni profit od 112,4 milijarde dinara (oko 950 miliona evra), delimično zahvaljujući državnoj kompenzaciji, prošle godine profit je iznosio samo 24,3 milijarde dinara (nešto preko 200 miliona evra). To je značajno manje od planiranih 54 milijarde dinara za 2024. godinu. Iz EPS-a kao razloge navode "obimne planirane i kapitalne remonte" i nove investicije.
Ovo poskupljenje struje će, prema mišljenju Miloša Zdravkovića, pogurati inflaciju, koja je u Srbiji i dalje na visokih 4,6 odsto (prema junskom merenju). Struja je ključni ulazni parametar za industriju, proizvodnju hrane, transport i saobraćaj, što znači da će njen rast uticati na cene svih dobara i usluga. Iako država može ograničiti cene nekih proizvoda (poput hrane), uticaj na transport i druge sektore je van njene kontrole. Čak i privreda već oseća posledice, s obzirom na nove ugovore sa EPS-om sa cenama višim za 12 odsto do kraja ove i osam odsto do kraja naredne godine.
Uprkos očekivanjima vlasti da će se inflacija spustiti do kraja godine, ukidanje ograničenja cena hrane i najavljeno vanredno povećanje minimalne zarade od 9,4 odsto, teško će moći da isprati rast svih cena na koje će struja uticati. MMF očekuje da će se ukupna inflacija približiti cilju od tri odsto "samo na srednji rok". Iz EPS-a nisu odgovorili na pitanja redakcije u vezi sa cenama struje i restrukturiranjem.
Ostavi komentar