Letnji meseci u Srbiji tradicionalno donose povećanu potražnju za sezonskim radnicima, pre svega u ugostiteljstvu, građevinarstvu, maloprodaji i poljoprivredi
Međutim, domaće tržište se suočava sa sve izraženijim deficitom radne snage, jer veliki broj radnika bira odlazak u inostranstvo zbog znatno boljih uslova i zarada.
U ugostiteljstvu su najtraženiji konobari, pomoćni kuvari, šankeri i osoblje za rad na manifestacijama. Građevinska sezona je u punom jeku, sa potrebom za fizičkim radnicima i majstorima svih profila. Maloprodaja traži ispomoć na prodajnim punktovima za sladoled, piće i osveženje, dok je u poljoprivredi u julu i avgustu vrhunac sezone berbe voća.
Domaće zarade i izazovi sa legalnim angažovanjem
Prema rečima Miloša Turinskog, menadžera za odnose s javnošću Infostuda, prosečne zarade za sezonske poslove u Srbiji kreću se od 65.000 do 90.000 dinara mesečno, u zavisnosti od vrste posla i lokacije.
"Dnevnice su najviše u građevinarstvu i poljoprivredi, gde se kreću oko 50 evra dnevno. Za specifične angažmane, kao što je berba malina, dnevnica iznosi između 4.000 i 5.000 dinara, uz obezbeđena tri obroka i smeštaj", objašnjava Turinski.
Kada je reč o pravnoj zaštiti, sektor poljoprivrede ima pojednostavljen mehanizam angažovanja sezonskih radnika putem portala e-sezonski radnici, koji pruža osnovna radna prava poput penzionog osiguranja i osiguranja u slučaju povrede na radu. Međutim, zdravstveno osiguranje i pravo na bolovanje nisu obuhvaćeni. U drugim sektorima, iako zakon predviđa ugovore o privremenim i povremenim poslovima ili ugovore o delu, praksa pokazuje da je rad "na crno" i dalje prisutan, naročito u građevinarstvu i ugostiteljstvu, ostavljajući radnike bez formalne zaštite.
Poslodavci su zakonski dužni da prijave sezonske radnike, potpišu odgovarajući ugovor i obezbede minimum radnih uslova i bezbednost na radu.
Zašto radnici odlaze u komšiluk?
Glavni razlog za odliv sezonskih radnika iz Srbije u inostranstvo su višestruko veće zarade koje nude Hrvatska, Crna Gora i Slovenija.
"U Hrvatskoj, konobari zarađuju od 1.000 do 1.500 evra, barmeni od 1.100 do 1.600 evra, a recepcioneri od 1.000 do 1.400 evra. Kuvari mogu da zarade od 1.800 do 2.500 evra, dok roštilj i pizza majstori idu i do 2.500 evra. Pomoćni radnici u kuhinji i sobarice mogu da očekuju od 900 do 1.400 evra", navodi Turinski, pozivajući se na podatke Infostuda.
Dodatnu isplativost rada u regionu čini činjenica da većina poslodavaca u ovim zemljama uz platu obezbeđuje smeštaj i ishranu.
"U poređenju sa domaćim uslovima, gde prosečna zarada za sezonski rad retko prelazi 800 evra, jasno je zašto se svake godine beleži odliv radne snage u susedne zemlje. Upravo taj trend stvara deficit radnika u Srbiji, naročito u sektorima koji se oslanjaju na letnju sezonu", zaključuje Turinski, naglašavajući urgentnost rešavanja problema nedostatka radne snage u Srbiji.
Ostavi komentar