Nemačka biotehnološka kompanija BioNTech stekla je svetsku slavu i mnogo zaradila vakcinom protiv koronavirusa
Želeli su i lek protiv raka, ali sada prolaze kroz velika previranja jer su prihodi presušili. BioNTech je pre šest godina, kao gotovo nepoznata kompanija, razvio prvu odobrenu mRNA vakcinu protiv koronavirusa i time promenio tok pandemije.
Više od decenije razvijali su mRNA tehnologije za lečenje raka, bez značajnijeg finansijskog uspeha. Udružili su se sa američkom farmaceutskom kompanijom Pfizer kako bi u rekordnom roku na tržište isporučili dovoljne količine svoje vakcine protiv koronavirusa Comirnaty.
Time su BioNTech i njegovi osnivači stekli svetsku slavu. Međutim, i slava i poslovni uspeh su prošli, a danas ova biotehnološka kompanija sa sedištem u Mainz mora da se spusti na zemlju iz nekadašnjih nebeskih visina uspeha. Kompanija je ranije ove sedmice objavila da zatvara proizvodne pogone u Nemačkoj i Singapuru i da smanjuje troškove nakon neto kvartalnog gubitka od 532 miliona evra.
Osim toga, priprema odlazak svojih vizionarskih osnivača Ugur Sahin i Özlem Türeci. To bi moglo dovesti do ukidanja 1.860 radnih mesta. Jednokratni uspeh BioNTech je nekada isporučio milijarde doza vakcine kojoj se pripisuje spasavanje miliona života i omogućavanje ponovnog otvaranja ekonomije tokom lokdauna. Sada rizikuje da ostane upamćen kao primer uspeha koji se dogodio samo jednom.
Finansijski analitičari smatraju da problemi BioNTecha proizlaze iz očekivanog kraja privremene krize i ogromnih izdvajanja za suzbijanje pandemije, što je kompaniji od kraja 2020. donelo desetine milijardi evra prihoda.
U kombinaciji sa ionako veoma rizičnim i neizvesnim istraživanjem i razvojem u biotehnološkom sektoru, kao i aktuelnim privrednim problemima Nemačke - visokim troškovima rada i energije i obimnom birokratijom - postalo je jasno koliko je opasno sve karte staviti na samo jedan tržišni hit.
Potražnja za BioNTechovom vakcinom protiv koronavirusa ugasila se brže nego što se očekivalo. Prihodi u prvom kvartalu ove godine smanjeni su na 118 miliona evra, što je 35 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Iz BioNTecha su i sami naveli da očekuju niže prihode od vakcine protiv koronavirusa u odnosu na 2025. godinu, zbog smanjene potražnje i na evropskom i na američkom tržištu.
Analitičari su istakli da je tokom perioda rasta izgrađeno previše proizvodnih kapaciteta i da kompanija sada ima neiskorišćene pogone. Zbog toga je BioNTech najavio da će kompletnu proizvodnju vakcine protiv koronavirusa prepustiti Pfizeru.
Da li je preuzimanje CureVaca bila greška Bilo je mnogo kritika zbog toga što je BioNTech preuzeo konkurentsku kompaniju CureVac, što ga je u decembru prošle godine koštalo 1,25 milijardi dolara. CureVac je razvio sopstvenu vakcinu protiv koronavirusa, koja se pokazala slabo efikasnom i na kraju je povučena.
Uprkos tome, ova kompanija je 2022. tužila BioNTech i Pfizer, tvrdeći da vakcina Comirnaty krši nekoliko njihovih mRNA patenata. Kupovinom konkurenta i njegovih patenata, BioNTech je uspeo da okonča sve sudske sporove i izbegne opasnost da možda mora da plati odštetu koja bi se merila milijardama.
Dodatnu gorčinu izazvalo je to što je BioNTech ove sedmice, kada je najavio restrukturiranje i zatvaranje pogona, saopštio da će jedno od postrojenja koje se gase biti i bivša fabrika CureVaca u Tübingen, kod Stuttgart. Gradonačelnik Tübingena Boris Palmer optužio je BioNTech da sprovodi strategiju „prvo kupi, pa uništi“, dodajući da je zatvaranje pogona težak udarac za brojne visoko kvalifikovane radnike koji su godinama bili okosnica CureVaca.
Sindikat IG BCE nazvao je taj potez planiranom taktikom spaljene zemlje, oštro kritikujući, kako je naveo, kratkoročne finansijske razloge koji bi mogli da naruše vitalnost nemačkog biotehnološkog centra. Lokalna privredna komora Reutlingena upozorila je da će zatvaranjem pogona biti izgubljeno tehnološko znanje u vidu stručnih ljudi, patenata i rezultata istraživanja i razvoja.
Može li BioNTech uspeti bez osnivača Sahin i Türeci, koji su u martu najavili da će do kraja godine napustiti kompaniju kako bi pokrenuli novi, ambiciozni biotehnološki poduhvat, nisu bili samo osnivači BioNTecha, već i pokretačka snaga njegovog uspeha.
Koliko je njihova uloga bila ključna pokazuje i to da je vrednost akcija BioNTecha nakon te objave pala za 18 odsto. Investiciona banka Leerink Partners, specijalizovana za zdravstveni sektor, otvoreno je postavila pitanje može li kompanija bez njih da zadrži svoju inovativnu prednost. „Može li kompanija efikasno da razvija i širi svoj pristup bez uvida osnivača u translacione i kliničke podatke“, zapitali su se analitičari Leerinka u istraživačkoj belešci.
BioNTech se sada fokusira na mRNA terapije protiv raka u kasnoj fazi razvoja, uključujući nove tretmane koje razvija u saradnji sa Bristol Myers Squibb za rak dojke, pluća i druge vrste raka. Kompanija je u poslednjem kvartalnom izveštaju navela da do kraja godine očekuje čak 15 ključnih kliničkih ispitivanja faze 3.
Odlazeći glavni izvršni direktor Sahin izjavio je da će BioNTech nastaviti da daje prioritet ubrzavanju ključnih strateških programa, ostajući čvrsto posvećen viziji pretvaranja nauke u duži život za pacijente obolele od raka. Prepuštanjem proizvodnje vakcina protiv koronavirusa Pfizeru i zatvaranjem dela pogona, BioNTech planira da do 2029. godine uštedi 500 miliona evra godišnje.
Kompanija je najavila da će zadržati manji vlasnički udeo u novom startapu koji pokreću njeni osnivači, a koji će se baviti razvojem mRNA tehnologije sledeće generacije, piše Deutsche Welle.
Ostavi komentar