Dr Slobodan Tomić: „Veštačka inteligencija može malim firmama da olakša praćenje tendera i smanji vreme potrebno za pripremu ponude“
Država svake godine troši milijarde evra kroz javne nabavke, a deo malih i srednjih preduzeća ponaša se kao da to tržište ne postoji. Ne zato što nemaju šta da ponude, već zato što je ulazak u trku za državni posao za mnoge preskup, previše komplikovan i vremenski zahtevan.
Prema podacima za 2025. godinu, javni sektor u Srbiji zaključio je ugovore vredne oko 15 milijardi evra - gotovo 17 odsto BDP-a. Istovremeno, u više od polovine postupaka pristigne samo jedna ponuda. Kod velikih nabavki konkurencija je još slabija: analiza više od 60.000 ugovora (2020–2022) pokazala je da se na oko 80 odsto takvih tendera javio samo jedan ponuđač.
To otvara pitanje: šta bi moglo da se učini kako bi se više malih firmi usudilo da konkuriše? Odgovor možda leži u tehnologiji koja je već stigla do svakog računara - veštačkoj inteligenciji (AI).
Za malu firmu problem često nije to što ne zna za tender, već što nema ko da ga prati. Neko mora svakodnevno da pregleda objave, čita obimnu dokumentaciju, izdvaja rokove, proverava uslove i priprema ponudu.
Velika kompanija za to ima čitav tim, dok preduzetnik sa desetak zaposlenih nema te kapacitete. AI taj problem ne rešava čarobnim štapićem, ali drastično menja odnos potrebnog vremena i novca. Ubacivanjem konkursne dokumentacije u AI četbot, preduzetnik za nekoliko minuta dobija preglednu listu tenderskih zahteva, umesto da sate provodi čitajući desetine stranica.
Kada se tome doda profil firme (reference, zaposleni, oprema, promet), AI može uporediti tražene uslove sa realnim kapacitetima i ukazati na potencijalne prepreke.
Može pomoći i u pisanju prvog nacrta ponude. Naravno, to ne znači slepo kopiranje - svaku informaciju čovek mora proveriti u originalnoj dokumentaciji jer AI nije nepogrešiv. Ali ako se posao od nekoliko dana skrati na nekoliko sati, mala firma dobija ono najvrednije - vreme.
Još veća promena nastaje ako AI prati celo tržište. Zamislimo alat koji automatski javlja kada se pojavi odgovarajući tender, ali i analizira ranije postupke: ko je dobijao poslove, po kojim cenama i koliko se ponuđača javljalo. Takav sistem ne može dokazati da je tender namešten, ali može pokazati obrazac koji bi čoveku promakao. Ako se godinama ponavljaju isti uslovi, kratki rokovi i isti pobednici, to je prvi signal ponuđaču da postavi prava pitanja naručiocu.
AI može pomoći i u pripremi nacrta pitanja ili prigovora u slučaju spora, iako konačnu proveru uvek mora uraditi pravnik. On neće potpisati ponudu niti odgovarati za greške. On nije zamena za stručnjaka, već alat koji uklanja administrativnu barijeru i izgovor: „Nemamo vremena za to.“
Kancelarija za javne nabavke među glavnim ciljevima navodi upravo povećanje prosečnog broja ponuda i smanjenje postupaka sa samo jednim ponuđačem. Veštačka inteligencija neće sama rešiti problem nepoverenja ili loših uslova, ali može pomoći malim firmama da uopšte uđu u trku. Kada umesto jedne stižu dve, tri ili deset ponuda, dobija se ono najvažnije - konkurencija. A svaki dodatni ponuđač nije samo firma više za stolom, već i pritisak da se javni novac potroši pod boljim uslovima.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar